četvrtak, 21. lipnja 2012.

Korisni linkovi









Korisni linkovi: 




                                                             






MZOS - www.mzos.hr

Studentski centar Zagreb - www.sczg.hr

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja - državne mature - www.ncvvo.hr
www.skole.hr/studiji/popis

Sveučilište u Dubrovniku - www.unidu.hr

Sveučilište u Osijeku - www.unios.hr

Sveučilište u Rijeci - www.uniri.hr

Sveučilište u Splitu - www.unist.hr

Sveučilište u Zadru - www.unizd.hr

Sveučilište u Zagrebu - www.unizg.hr

Kako postati student? - www.postani-student.hr

OPĆI PODACI O UPISU NA MEDICINSKI FAKULTET U ZAGREBU


KATALOZI ZNANJA ( kemija, biologija, fizika ) - na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Za sve dodatne informacije i pripreme obratite nam se s povjerenjem na telefone:
095/ 812-7777,  099/ 739-9999  i  01/ 2990-241. Hvala.    Za pripreme kliknite ovdje. 


Biološki leksikon - instrukcije iz biologije

Biološki leksikon I dio 

 

  

  • ABIOTIČKI ČIMBENICI – različiti fizikalni i kemijski čimbenici okoliša koji utječu na život nekog organizma (temperatura, voda, svjetlost itd.) 
  • ABISAL – dubokomorski (oceanski) sloj izvan granice prodora svjetla i pod visokim tlakom (dubina oko 3000 do 6000 m)
  • ACETIL – CoA – sastoji se od acetilne skupine vezanu na koenzim A. Početni spoj Krebsova ciklusa. Produkt razgradnje ugljikohidrata, masnih kiselina i aminokiselina.
  • ACETILKOLIN – neurohormon koji se luči iz živčanih završetaka nakon živčanog impulsa.
  • ACIDOFILNE BILJKE – biljke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 – 5,5). To su pitomi kesten, vrijes, borovnica, bujad.
  • ACIDOZA – stanje sniženih pH vrijednosti tjelesnih tekućina
  • ADAPTACIJA OKA - sposobnost oka da se prilagodi različitim razinama tame i svjetlosti.
  • ADAPTIVNA OBOJENOST – zaštitna obojenost
  • ADAPTIVNA RADIJACIJA – (MAKROEVOLUCIJA) – evolucijski procesi iznad razine vrste koji dovode do nastajanja viših sistemskih grupa (rodova, porodica, redova, razreda, koljena).
  • ADENIN – organski spoj s dušikom iz skupine purinskih baza.
  • ADENOHIPOFIZA – prednji režanj hipofize (pars distalis) koji izlučuje hormon rasta, gonadotropne hormone, adenokortikotropni hormon i tireotropni hormon.
  • ADENOKORTIKOTROPNI HORMON – sintetizira se u prednjem režnju hipofize (adenohipofiza). Stimulira koru nadbubrežne žlijezde na izlučivanje kortikosteroidnih hormona kortizona i aldosterona.
  • ADENOZIN – TRIFOSFAT (ATP) – molekula koja se sastoji od adenina, riboze i tri fosfatne skupine. Hidrolizom fosfatnih skupina oslobađa se slobodna energija
  • ADHEZIJA – privlačna sila između molekula različitih tvari koje se dotiču. Povezanost molekula vode s drugim molekulama (npr. uz staničnu stijenku kapilara kod biljaka) omogućuje uzlazni tok vode u biljci.
  • ADRENALIN – hormon kojeg izlučuje srž nadbubrežne žlijezde. Uzrokuje pojačani intenzitet rada srca, stezanje perifernih krvnih žila, širenje očnih zjenica, širenje bronhiola, pojačani intenzitet i brzinu disanja, stezanje mnogih mišića, povećani broj limfocita u cirkulaciji.
  • ADULTNI HEMOGLOBIN – hemoglobin koji nakon rađanja zamjenjuje fetalni hemoglobin. Razlikuje se od fetalnog po sastavu polipeptidnih lanaca globina.
  • AERENHIM – rahlo raspoređene parenhimske stanice s velikim pravilnim međustaničnim prostorom. Služi kod prozračivanja i lakšem plutanju biljnih organa.
  • AEROBAN – označuje prisutnost kisika, odnosi se na organizme, okoliš ili na stanične procese koji zahtijevaju prisustvo kisika
  • AGLUTINACIJA – pojava sljepljivanja krvnih stanica u slučaju primitka krvi neodgovarajuće krvne grupe




  • BABINJE (puerperium) – razdoblje nakon porođaja (4 do 5 tjedana) u kojem se maternica smanjuje i vraća u normalno stanje prije poroda.
  • BAKTERICIDI – dezinfekcijska sredstva koja usmrćuju mikro-organizme.
  • BAKTERIJE – jednostanični prokariotski organizmi
  • BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi) – posebna skupina virusa koja napada bakterije
  • BAKTERIOLOGIJA – znanost koja proučava bakterije kao najčešće uzročnike zaraznih bolesti
  • BAZALNI METABOLIZAM – osnovni promet tvari i energije u organizmu koju tijelo troši za održavanje temeljnih životnih funkcija
  • BAZIDIJ – spolni organ stapčarki u kojem egzogeno nastaju bazidiospore
  • BAZIDIOSPORE – egzospore stapčarki (Basidiomycotina)
  • BAZOFILNE BILJKE (vapnenačke) – biljke koje žive na tlima s relativno visokom pH vrijednošću (pH 6,5 – 7,5).
  • BENIGNI TUMOR – tzv. dobroćudni tumor
  • BENTOS – životne zajednice vezane na dno jezera ili mora
  • BESKOLUTIĆAVCI (Ameria) – beskralješnjaci jednostavnog, nekolutićavog tijela
  • BETA – BLOKATORI – skupina lijekova koji snizuju krvni tlak smanjenjem snage kontrakcije srca
  • BETA – MEZOSAPROBNE VODE – jedan od stupnjeva onečišćenja vode (umjereno onečišćene vode).
  •  
    • C3 BILJKE – biljke u kojih prvi stabilni spoj koji nastaje u sekundarnim reakcijama fotosinteze (Calvinov ciklus) sadrži tri atoma ugljika
    • C4 BILJKE – biljke u kojih sekundarne reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus) počinju sa spojem koji ima četiri atoma ugljika
    • CALVINOV CIKLUS – reakcije fotosinteze koje se zbivaju u tami (fiksiranje i ugradnja atmosferskog CO2 u ugljikohidrate)
    • CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselinskim ritmom) – biljke koje noću primaju CO2 i ugrađuju ga u organske kiseline, a danju ga otpuštaju i upotrebljavaju u Calvinovom ciklusu
    • CELOM – sekundarna tjelesna šupljina) – oblik tjelesne šupljine koja se razvija za vrijeme embrionalnog života, a obavijena je stanicama mezoderma. Postoji kod razvijenih beskralješnjaka (bodljikaši, člankonošci, kolutićavci) i u svih kralješnjaka (ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci)
    • CELULOZA (polisaharid) – kemijski spoj koji nastaje međusobnim spajanjem 8 do 12 tisuća molekula šećera glukoze. Opća formula je (C6H10O5)n. Izgrađuje glavninu staničnih stijenki biljnih stanica.
    • CENTRIOLI – stanični organeli valjkastog oblika građeni od tankih proteinskih cjevčica (mikrotubula). Nalaze se u citoplazmi svih životinjskih stanica i nekih alga.
    • CENTROMERA – mjesto suženja na kromosomu za koje se prihvaćaju niti diobenog vretena tijekom diobe stanice.
    • CENTROSOM- stanični organel izgrađen od dva centriola. Ima važnu ulogu u procesu diobe stanice (sudjeluje u formiranju diobenog vretena)
    • CERKARIJE – ličinke metilja koje imaju repiće. Nastaju iz ličinki redija.
    • CIJANOBAKTERIJE (modrozelene alge) – prokariotski organizmi bez prave jezgre. Autotrofni fotosintetski organizmi koji sadrže klorofil.
    • CIJEPLJENJE – unašanje u organizam uzročnika bolesti ili njihovih produkata koji su izgubili patogeničnost, ali su zadržali svoju antigeničnost (sposobnost imunizacije)
    • CIKAS – primitivna golosjemenjača kod koje se oplodnja zbiva pokretnim muškim gametama, spermatozoidima.
    • DALEKOVIDNOST – poremećaj vida u kojem je očna jabučica prekratka. Pri akomodaciji leće slika pada iza mrežnice. Dalekovidnost se ispravlja konveksnim lećama (pozitivna dioptrija).
    • DALTONIZAM – nesposobnost raspoznavanja boja koja se nasljeđuje kao spolno vezano svojstvo.
    • DDT – pesticid, diklor – difenil – trikloretan
    • DEBELO CRIJEVO – organ probavnog sustava, nastavak debelog crijeva, dugačko 1,5 do 2 metra. Aktivnost debelog crijeva sastoji se od primanja himusa iz tankog crijeva, lučenja sluzi, reapsorpcije vode i minerala, bakterijskog truljenja ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje štetnih produkata probave (indol, fenol), sinteze vitamina, formiranje i nakupljanje stolice (feces), te refleksnog i kontroliranog pražnjena crijeva (defekacija).
    • DECIDUA STANICE – stanice vanjskog sloja sluznice maternice koje sadrže hranjive tvari potrebne za razvitak zametka u ranijim stadijima embrionalnog razvitka.
    • DELECIJA – mutacija nastala gubitkom dijela kromosoma.
    • DEM – skupina genetički sličnih, vremenski i prostorno blisko povezanih jedinki.
    • DEMOGRAFIJA – znanost o kretanju broja stanovnika na Zemlji.
    • DENDRITI – kratka živčana vlakna
    • DENITRIFIKACIJA – proces kojim se amonijak cijepa na slobodni dušik i vodik djelovanjem denitrificirajućih bakterija.
    • DEOKSIRIBOZA – kemijski spoj iz skupine monosaharida, pentoza opće formule C5H10O4. Izgrađuje nukleotide deoksiribonukleinske kiseline (DNA).
    • DEOKSIGENIRANA KRV – reducirana krv, krv koja transportira ugljikov dioksid prema plućima.
    • DEPLAZMOLIZA – pojava povećanja obujma vakuole te potiskivanje protoplasta prema staničnoj stijenci. Kada je stanica u hipotoničnoj otopini voda ulazi u stanicu i vakuolu (prema mjestu niže koncentracije vode). Suprotan proces je plazmoliza.
    • DERATIZACIJA – postupak uništavanja glodavaca (štakora i miševa)
    • DEZINFEKCIJA – postupak uništavanja živih klica fizikalnim i kemijskim postupcima.
    • DEZINSEKCIJA – postupak uništavanja štetnih kukaca (buha, stjenica itd.).
    • EGZOCITOZA – izbacivanje tvari iz stanice pomoću membranskih mjehurića koji se stapaju sa staničnom membranom. Suprotan proces je endocitoza.
    • EGZOTOKSINI – toksini kojeoslobađaju živi organizmi
    • EKOFIZIOLOGIJA – znanost koja proučava djelovanje različitih ekoloških čimbenika na funkciju stanica, tkiva, organa,organskih sustava i populacija organizama
    • EKOLOGIJA – (grč oikos = dom, logos = riječ, govor) je znanost koja proučava odnose živih bića i okoliša
    • EKOLOŠKA NIŠA – obilježava mjesto i ulogu jedne vrste u životnoj zajednici. Niša nekog živog organizma određena je čimbenicima kao što su stanište, hrana i temperatura.
    • EKOLOŠKA VALENCIJA – je razmak između gornje i donje granice vrijednosti nekog ekološkog čimbenika (temperatura, svjetlo, voda) u okviru kojeg je moguć život nekog organizma, različita je za svaki čimbenik i za svaku vrstu
    • EKOLOŠKI MAKSIMUM – najveći intenzitet nekog čimbenika koji može neki organizam podnijeti
    • EKOLOŠKI MINIMUM – najmanji intenzitet nekog čimbenika koji mora postojati da organizam živi.
    • EKOLOŠKI OPTIMUM – optimalna vrijednost djelovanja nekog čimbenika na organizam
    • EKOSUSTAV – sustav bioloških, kemijskih i fizičkih zbivanja koji obuhvaća biotop i biocenozu.
    • EKOTOKSIKOLOGIJA – znanost koja proučava posredni ili neposredni učinak stranih tvari (ksenobiotika) na prirodu, na sve živuće organizme i njihovu organizaciju, odnos prema neživoj tvari, međuodnose i odnos prema čovjeku
    • EKSKRECIJA – izlučivanje (bubrezima ili kroz kožu) nekorisnih i štetnih tvari
    • EKSPERIMENT (pokus) – promatranje pojave koja se ispituje po točno određenim uvjetima koji dozvoljavaju da se prati tijek pojave, te da se ona svaki put uz ponavljanje istih uvjeta ponovno izazove


    • FAGOCITI – stanice sa sposobnošću fagocitoze, u njih spadaju neutrofilni leukociti, monociti i tkivni makrofagi
    • FAGOCITOZA (grč. fagein = jesti, gutati, kytos = šupljina) – sposobnost stanica da proždiru i, uz pomoć lizosoma, razgrađuju mikrooganizme i čestice sličnih veličina. Također i način uzimanja hrane kod praživotinja, oblik endocitoze.
    • FAUNA – skup svih životinjskih vrsta nekog područja
    • FENILALANIN – kemijski spoj iz skupine aminokiselina
    • FENOLOŠKE POJAVE – periodičke sezonske promjene organizama (npr. vrijeme listanja, cvjetanje, padanje lišća, selidbe životinja)
    • FENOTIP – genetički izraz kojim se označava zbroj morfoloških i fizioloških svojstava nekog organizma. On je ovisan o nasljednim faktorima ili genima (genotipu), ali i o djelovanju okoliša.
    • FERMENTACIJA (vrenje) – proces u kojem se anaerobno razgrađuju organski spojevi. Prema konačnim produktima vrenja razlikujemo: alkoholno, mliječno, octeno
    • FETALNA ERITROBLASTOZA (hemolitička bolest novorođenčadi) – bolest koja se pojavljuje u trudnoći u djece koja su Rh+, a imaju Rh- majku. dolazi do razaranja (hemolize) djetetovih eritrocita.
    • FETALNI HEMOGLOBIN – ima veću sposobnost vezanja kisika kod nižih koncentracija kisika od adultnog hemoglobina, a od njega se razlikuje po sastavu polipeptidnih lanaca globina
    • FETUS – plod u majčinskoj utrobi starosti od dva mjeseca pa sve do rođenja
    • FIBRINOGEN – bjelančevina u krvi, jedan od sudionika u zgrušavanju
    • FIKSACIJA DUŠIKA – proces kojim neki prokarioti prevode atmosferski dušik u amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive za biljku
    • FIKSIZAM – shvaćanje da su vrste nepromjenjive
    • G0 – faza – interfaza u kojoj se stanice ne dijele već obavljaju određenu funkciju
    • G1 – faza – interfaza. Karakterizirana je sintezom RNA i bjelančevina u stanici; stanica raste
    • G2 – faza – interfaza. Stanica se priprema
    • GAMETANGIOGAMIJA – spajanje cijelih spolnih organa prilikom razmnožavanja
    • GAMETE – spolne rasplodne stanice
    • GAMETOFIT – spolna generacija u biljaka koja sadrži rasplodne organe. Tijekom evolucije biljnog svijeta došlo je do redukcije gametofita u odnosu na nespolnu generaciju (sporofit) 

    • HADŽI J. – zoolog, tvorac plazmodijalne teorije postanka višestaničnih životinja
    • HAECKEL E. – biolog, predložio naziv protisti za jednostanične organizme, uveo naziv ekologija
    • HALOFITI – biljke slanih staništa
    • HALUCINACIJA – jasna osjetilna opažanja bez vanjskih podražaja
    • HAMMERLING J.- pokusima na jednostaničnoj algi Acetabularia dokazao da jezgra određuje građu i oblik alge 


    Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

    https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
    https://instrukcije-poduke.business.site

    Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
    telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
    Skype: moje.instrukcije



    Instrukcije iz biologije - FOTOSINTEZA

    Instrukcije iz biologije - FOTOSINTEZA

    FOTOSINTEZA

    ▪ biološki proces u kojem se djelovanjem energije Sunčeve svjetlosti anorganske tvari pretvaraju u organske
    ▪ svjetlosna energija se pretvara u kemijsku energiju

    VIDLJIVI DIO SPEKTRA (380 – 760 nm) – FOTOBIOLOŠKO PODRUČJE

    • osim fotosinteze valne duljine ovog dijela spektra uzrokuju i:

    ▪ FOTOTROPIZMI – zakrivljenja uzrokovana svjetlošću






    ▪ FOTOTAKSIJE – slobodna lokomotorna gibanja upravljana svjetlošću

    ▪ 
    FOTOMORFOGENEZE
     – promjene oblika inducirane svjetlošću

    • najaktivnije fotosintetsko tkivo u viših biljaka je mezofil lista • zelena boja listova potječe od pigmenta klorofila 






    FOTOSINTETSKI PIGMENTI U biljkama su prisutnu različiti klorofili (klorofil a, klorofil b), karotenoidi (žuti i narančasti pigmenti), ksantofil (žuti pigment).

    Jedino klorofil a može neposredno sudjelovati u pretvorni Sunčeve u kemijsku energiju (ostali pigmenti apsorbiraju svjetlost i prenose energiju na klorofil a). 

    OSNOVNA STRUKTURA MOLEKULE KLOROFILA


    • porfirinski sustav sastavljen od četiri pirolska prstena

    • u središtu molekule nalazi se atom magnezija

    • na porfirin je vezan hidrofobni ugljikovodični lanac (fitol)





    Fotosinteza se pojednostavljeno može prikazati: 6CO2 + 12H2O + svjetlosna energija → C6H12O6 + 6O+ 6H2O



    Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

    https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
    https://instrukcije-poduke.business.site

    Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
    telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
    Skype: moje.instrukcije


    Instrukcije iz biologije - BOLESTI KOJE UZROKUJU VIRUSI

    Instrukcije iz biologije - VIRUSI II



    BOLESTI KOJE UZROKUJU VIRUSI
     


    Biljni virusi imaju RNA, ne prenose se na životinje i ljude, a jedan biljni virus može izazvati infekciju različitih biljnih vrsta.

    Virusi životinja i čovjeka sadrže ili RNA ili DNA.

    Neke od virusnih bolesti životinja:

    • bjesnoća
    Akutna zarazna bolest središnjeg živčanog sustava svih toplokrvnih životinja i čovjeka. Uzročnik je virus iz porodice Rhabdoviridae, rod Lyssavirus. Uzročnik se nalazi u slini zaražene životinje, a na čovjeka se prenosi ugrizom bolesne životinje. Vrlo česti znakovi bolesti su razdraženost, strah od vode, preosjetljivost kože na propuh i povećano izlučivanje sline. Napredovanjem bolesti mogu se pojaviti grčevi dišnih mišića i drugih dijelova tijela, popraćeni razdražljivošću i manijakalnim ponašanjem.


    • herpes
    Infekcija uzrokovana virusom Herpes simplex, a karakterizirana je izbijanjem malih, obično bolnih mjehura na površini kože i sluznica.





    • AIDS
    Virus HIV-a ima RNA koja je okružena s nekoliko slojeva proteina. Kada uđe u organizam napada T- stanice, čime dovodi do njegove smanjene otpornosti.
    • gripa   

    • velike boginje

    Velike boginje (variola major) izaziva virus variole koji se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim tjelesnim izlučevinama ili zaraženom osobom.



    • ospice
    • dječja paraliza
    • virusni hepatitis


    Neki virusi imaju korisnu primjenu. U šumarstvu se koriste umjesto različitih kemijskih sredstava u borbi protiv štetočina, u hortikulturi prilikom uzgoja ukrasnih biljaka sa šarenim cvjetovima i listovima.


    Šare na cvjetovima mjesta su infekcije virusima. Na tim mjestima virusi sprječavaju stvaranje pigmenata. RETROVIRUSISkupina virusa koji sadrže RNA, koju pomoću reverzne transkriptaze prevode u DNA. Ovoj skupini pripadaju virusi uzročnici najtežih bolesti, tumora i HIV (Human Immunodeficiency Virus).

    VIROIDI
    Viroidi su “gole” molekule RNA koje se također samostalno umnožavaju. Uzrokuju bolesti biljaka (limuna, avokada, krizantema, palmi).

    PRIONI
    Prioni su složene molekule proteina sa sposobnošću samoreprodukcije. Napadaju živčani sustav životinja i čovjeka. Uzročnici su kravljeg ludila u krava, a u čovjeka kuru bolesti (grčevitog ili smrtonosnog smijeha) i staračke demencije.


    Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

    https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
    https://instrukcije-poduke.business.site

    Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
    telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
    Skype: moje.instrukcije