INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

Otkriće većeg broja kemijskih elemenata dovelo je do pokušaja uređivanja tablica elemenata krajem 18. i početkom 19. st. Antoine Laurent Lavoisier krajem 18. st. sastavio je tablicu u kojoj je bilo 30 elemenata, koji su bili podijeljeni na metalne i nemetalne tvari. U prvoj polovici 19. st. počelo se elemente razvrstavati prema atomskim masama. Prvu takvu klasifikaciju napravio je J.W. Döbereiner – zapazio je pravilnost u razlikama relativnih atomskih masa nekih kemijski srodnih elemenata i podijelio ih u trijade. J. A. R. Newlands – poredao elemente prema rastućim atomskim masama u sedam vodoravnih nizova i primijetio da se kemijska svojstva ponavljaju kod svakog osmog elementa. (Newlandsov zakon oktava).
D. I. Mendeljev – otkriće periodnog zakona 1869. godine objavljuje svoj rad pod naslovom “Ovisnost između svojstava relativne atomske mase i elemenata“, a govorio je da ako se elementi svrstaju po atomskoj masi daju jedan redoslijed u periodama. Predvidio je da će mnogi elementi još biti otkriveni.

Medeljejev periodni sustav

Suvremeni periodni sustav elemenata

Suvremeni periodni sustav održava građu atoma i elektronsku konfiguraciju. Sastoji se od 7 perioda (vodoravni redovi) i 18 skupina (okomiti stupci).

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale, nemetale i polumetale.

Sedam perioda odgovara sedam energetskih razina u elektronskom omotaču.

Svi atomi elemenata iste periode imaju isti broj energetskih nivoa ili ljusaka.

Atomi svih elemenata iste skupine imaju jednaku elektronsku konfiguraciju valentne ljuske. Svojstva elemenata u skupini su slična.

Elementi se u periodnom sustavu mogu s obzirom na elektrone u valentnoj ljusci podijeliti u četiri skupine.

U atomima elemenata 1. i 2. skupine popunjava se vanjska s – podljuska, tako da te elemente možemo nazvati „s“ elementima ili elementima s – bloka. 

Atomi elemenata tih skupina lako otpuštaju s – elektrone i postaju jedno ili dvovalentni. 

U atomima elemenata od 13. do 18. skupine (6 skupina) elektroni popunjavaju p – podljusku. Ti atomi pripadaju p – bloku. 

Elemente s – i p – bloka nazivamo ELEMENTIMA GLAVNIH SKUPINA. 

Atomi elemenata sporednih skupina (d – blok) popunjavaju elektronski omotač d – elektronima pretposljednje ljuske nakon što je viši energetski nivo popunjen s – elektronima. To su PRIJELAZNI ELEMENTI.

U f – bloku nalaze se skupine elemenata LANTANOIDA i AKTINOIDA kod kojih se popunjavanje elektronskog omotača završava f – elektronima. 

Općenito se može reći da se svi elementi u kojima se elektronski omotač popunjava s-, d-, i f – elektronima ubrajaju u METALE. Na desnoj strani periodnog sustava jesu NEMETALI. Granicu prema metalima čine METALOIDI: bor, silicij, germanij, arsen, antimon, telur, polonij.

Neke skupine imaju i posebne nazive:

• ALKALIJSKI METALI – elementi 1. skupine, a ime su dobili po tome što s vodom čine jake lužine (alkalije)
• ZEMNOALKALIJSKI METALI – elementi 2. skupine. Također čine jake lužine. ime su dobili po tome što su njihovi spojevi česti sastojci Zemljine kore.
• Elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivaju se BOROVA, UGLJIKOVA i DUŠIKOVA skupina elemenata.
• HALKOGENI ELEMENTI su elementi 16. skupine. Naziv su dobili zbog toga što ulaze u sastav ruda.
• HALOGENI ELEMENTI su elementi 17. skupine. Zajedničko ime su dobili po tome što s metalima tvore soli.
• PLEMENITI PLINOVI – su elementi 18. skupine. Svi su u plinovitom agregatnom stanju. Pri uobičajenim uvjetima se ne spajaju niti s jednim elementom.

Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (kemijskoj skupini ili kemijskom nizu) kemijski su slični.

Skupina →	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18
↓ Perioda
1	1H																	2He
2	3Li	4Be											5B	6C	7N	8O	9F	10Ne
3	11Na	12Mg											13Al	14Si	15P	16S	17Cl	18Ar
4	19K	20Ca	21Sc	22Ti	23V	24Cr	25Mn	26Fe	27Co	28Ni	29Cu	30Zn	31Ga	32Ge	33As	34Se	35Br	36Kr
5	37Rb	38Sr	39Y	40Zr	41Nb	42Mo	43Tc	44Ru	45Rh	46Pd	47Ag	48Cd	49In	50Sn	51Sb	52Te	53I	54Xe
6	55Cs	56Ba	*	72Hf	73Ta	74W	75Re	76Os	77Ir	78Pt	79Au	80Hg	81Tl	82Pb	83Bi	84Po	85At	86Rn
7	87Fr	88Ra	**	104Rf	105Db	106Sg	107Bh	108Hs	109Mt	110Ds	111Rg	112Cn	113Uut	114Uuq	115Uup	116Uuh	117Uus	118Uuo
* Lantanoidi				57La	58Ce	59Pr	60Nd	61Pm	62Sm	63Eu	64Gd	65Tb	66Dy	67Ho	68Er	69Tm	70Yb	71Lu
** Aktinoidi				89Ac	90Th	91Pa	92U	93Np	94Pu	95Am	96Cm	97Bk	98Cf	99Es	100Fm	101Md	102No	103Lr

Kemijska skupina elemenata

Alkalijski metali2	Zemnoalkalijski metali2	Lantanoidi1,2	Aktinoidi1,2	Prijelazni metali2
Slabi metali2	Polumetali	Nemetali	Halogeni elementi3	Plemeniti plinovi3

¹Aktinoidi i lantanoidi zajedno nose naziv "Rijetki zemni metali".

²Alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, prijelazni metali, aktinoidi, lantanoidi, i slabi metali zajedno nose naziv "Kovine" (metali).

³Halogeni elementi i plemeniti plinovi su nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi

• elementi sa atomskim brojem crvene boje su plinovi
• elementi sa atomskim brojem plave boje su tekućine
• elementi sa atomskim brojem crne boje su krutine

Prirodna svojstva

• oni sa čvrstim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (Primordijski elementi).
• oni sa iscrtkanim okvriom nastaju prirodno iz drugih elemenata, i nemaji izotope koji se mogu usporediti sa starosti Zemlje (neki se mogu pronaći u radioakivnim valovima).
• oni sa istočkanim okvirom su sintetski elementi.
• oni bez okvira nisu otkriveni.

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije