INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA

INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA

 

 Bohrov model atoma

Danski fizičar Niels Bohr dokazao je da raspored elektrona u atomu nije slučajan, već da se oni mogu nalaziti oko jezgre samo u točno određenim kvantiziranim putanjima. Takvo stanje atoma se naziva stacionarno stanje (u kojem atom ne apsorbira niti ne emitira energiju).

Energetske razine ili ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni u atomu označavamo brojevima od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P, Q.

Dovođenjem energije atom prelazi u stanje više energije (pobuđeno stanje).Elektron prelazi iz stanja najmanje energije (najbliže jezgri) u stanje više energije. Apsorbirana je energija jednaka razlici energije elektrona na višoj i nižoj elektronskoj razini. Povratkom u stacionarno stanje atom emitira energiju jer se vraća s više energetske razine na nižu.

Najveći broj elektrona u određenoj ljusci je 2n².

Unutar ljuske elektroni se raspoređuju u orbitale koje označavamo slovima s, p, d, f.
 
Orbitala – dio prostora u kojem je najveća vjerojatnost nalaženja dva elektrona suprotnog spina.

U svakoj orbitali mogu se nalaziti po dva elektrona suprotnog spina:

s orbitala popunjena sa 2 elektrona suprotnog spina

Spin elektrona je svojstvo elektrona, a tumači se kao vrtnja elektrona oko vlastite osi.

Elektroni su u pojedinom nivou razvrstani u jednu s - orbitalu, tri p - orbitale, pet d - orbitala i sedam f - orbitala.

Elektronska konfiguracija nam pokazuje broj elektrona u atomu ili ionu i njihov razmještaj po ljuskama i orbitalama.

Struktura i sve zakonitosti u periodnom sustavu ovise o elektronskoj konfiguraciji atoma elemenata. Svojstva elementa uglavnom ovise o elektronskoj konfiguraciji vanjske ljuske.

Primjer: Elektronska konfiguracija vodika

Orbitale se popunjavaju redom od niže prema višoj energiji.

Istovrsne orbitale se uvijek popunjavaju tako da najveći mogući broj elektrona bude nesparen, jer je tada energija atoma najmanja (Hundovo pravilo).
 

Redoslijed popunjavanja orbitala (pravilo dijagonala)

Konfiguracija s osam elektrona u vanjskoj ljusci je vrlo stabilna. To je oktetna konfiguracija ili konfiguracija plemenitog plina.
Vanjsku ljusku nazivamo valentnom ljuskom, a elektrone u njoj valentni elektroni. Oni se mogu aktivno uključiti u kemijsku promjenu.

Redoslijed popunjavanja orbitala: 1s² 2s² 2p⁶ 3s² 3p⁶ 4s² 3d¹⁰ 4p⁶ 5s² 4d¹⁰ 5p⁶ 6s² 4f¹⁴ 5d¹⁰ 6p⁶ 7s ² 5f¹⁴ 7p⁶

  

Elektronska konfiguracija ugljika, dušika, neona i natrija

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz kemije - Građa atoma

GRAĐA ATOMA

ATOM je najsitnija čestica nekog elementa koja pokazuje svojstva tog elementa i može kemijski reagirati, to je stabilan neutralan sustav atomske jezgre i elektronskog omotača. 

ATOMSKA JEZGRA izgrađena je od pozitivno nabijenih čestica - protona i nenabijenih neutrona.
 

ELEKTRONSKI OMOTAČ čine negativno nabijeni elektroni.  

      

PROTON je subatomska čestica mase m = 1,673 x 10^-27 kg, naboja Q = + 1,6 x 10^-19 C. Nabojni broj protona je 1+.

NEUTRON je neutralna subatomska čestica mase m = 1,675 x 10^-27 kg.

ELEKTRONI su čestice čiji je naboj Q = - 1,6 x 10^-19 C. Nabojni broj je 1-, a masa zanemarivo mala.

Broj protona u atomskoj jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču. Atom je određen ATOMSKIM (protonskim, rednim) i MASENIM (nukleonskim) brojem.

ATOMSKI BROJ (Z) jednak je broju protona u atomskoj jezgri, odnosno broj elektrona neutralnog atoma. Vrsta atoma određena je atomskim brojem.

KEMIJSKI ELEMENT je skup svih atoma s istim atomskim brojem.

MASENI BROJ (A) jednak je zbroju protona i neutrona u atomskoj jezgri. Broj protona u atomskoj jezgri određuje vrstu atoma, a elektroni određuju kemijska svojstva elementa.

Z = N(p⁺) = N(e^-)   Z – atomski broj
N(p+) – broj protona
N(e-) – broj elektrona  
A = N(p⁺) + N(n) A – maseni broj
N(n) – broj neutrona

 IZOTOPI su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona (isti atomski broja, a različit maseni broj).

Izotopi vodika: 

Fuzija:

U suncu i drugim zvijezdama atomske jezgre se pod veoma visokom temperaturom i pritiskom međusobno zbijaju, toliko da se pretope odn. stope u teže jezgre. Postoje različiti procesa fuzije. 

(1) Pozitivno nabijeni protoni međusobno se sudaraju. Jedan od protona daje jedan pozitron i neutrino. Neutralne čestice koje preostaju iza, to je jedan neutron u kombinaciji sa drugim protonom u jezgri deuterija, odnosno teškog vodika.
(2) Deuterijeva jezgra se sudari sa nekim drugim protonom i formira helij-3, jedna laka forma helija.
(3) Dvije helij-3-jezgre se sudare, izgube dva protona i formiraju jezgru običnog helija.

Neutrino (simbol u), elementarna čestica koja je bez mase, (ili sa veoma malom masom), i nema elektromagnetskih osobina. Proizvodi se u veoma velikim količinama kod fuzije jezgri u unutarnjem dijelu sunca i drugih zvijezda. On se u ekstremno malim količinama apsorbira od materije. Neutrino antičestice se nazivaju antineutrino.

Pozitron ili poziton, (pozitivno nabijena) antičestica od elektrona, sa istom masom, ali sa suprotnim električnim i magnetskim osobinama.

Izobari su izotopi različitih elemenata s jednakim masenim brojevima (npr. ⁵⁴Cr i ⁵⁴Fe, ¹¹²Cd i ¹¹²Sn).

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije